Grejalica vas može prebaciti u skuplju zonu: Koliko zaista troše grejalica, klima i TA peć

Grejalica vas može prebaciti u skuplju zonu: Koliko zaista troše grejalica, klima i TA peć

Grejna sezona je počela, a sa njom stiže i pitanje koje svaki mesec muči pola Srbije: koliki će biti račun za struju? Jedna grejalica uključena po ceo dan može da vas bez upozorenja prebaci u skuplju zonu, a mnogi to shvate tek kad stigne račun.

struja racuni

Evo jednostavne računice koliko zaista troše uređaji za grejanje, gde su granice zona i šta da uradite da račun ostane pod kontrolom.

Zelena, plava i crvena zona: gde su granice

  1. Zelena zona, najjeftinija: do 350 kWh mesečno.
  2. Plava zona: od 351 do 1.200 kWh mesečno.
  3. Crvena zona, najskuplja: preko 1.200 kWh mesečno. Kilovat-čas je tu oko dva puta skuplji nego u plavoj zoni.

Granice važe za obračunski period od 30 dana. Ako je period kraći ili duži, granice se srazmerno pomeraju. Za energetski ugrožene kupce mogu da važe posebna pravila, pa ako imate taj status, proverite uslove kod EPS-a.

Koliko zaista troše uređaji za grejanje

Računica je jednostavna: uređaj snage 2.000 W (2 kW) za sat vremena potroši 2 kWh. Snagu svakog uređaja možete da nađete na nalepnici ili u uputstvu.

  1. Grejalica ili kalorifer od 2 kW, 8 sati dnevno: 16 kWh dnevno, odnosno oko 480 kWh mesečno. Samo taj jedan uređaj je dovoljan da domaćinstvo prebaci iz zelene u plavu zonu.
  2. Uljani radijator iste snage troši potpuno isto kao grejalica. Duže zadržava toplotu, ali ne troši manje struje.
  3. Inverter klima za istu količinu toplote obično troši dva do tri puta manje struje od grejalice, jer toplotu „prebacuje“ spolja, a ne pravi je samo od struje. Na jakim minusima efikasnost joj opada.
  4. TA peć se puni noću, u nižoj tarifi, pa je kilovat-čas jeftiniji. Potrošnja u kWh se ne smanjuje, ali račun da.

Primer: kako jedna grejalica menja račun

Domaćinstvo koje inače troši oko 300 kWh mesečno je u zelenoj zoni. Ako doda grejalicu od 2 kW koja radi četiri sata dnevno, to je još 240 kWh mesečno, ukupno 540 kWh. Prvih 350 kWh se i dalje plaća po zelenoj ceni, ali preostalih 190 kWh ide u plavu zonu, gde je struja skuplja.

Kada je struja jeftinija

Ako imate dvotarifno brojilo, struja je znatno jeftinija u nižoj tarifi. Prema podacima EPS-a, niža tarifa važi:

  1. u Beogradu od ponoći do 8 časova,
  2. u Vojvodini od 23 do 7 časova,
  3. u centralnoj Srbiji od 22 do 6 časova.

Tačno vreme za vaše područje proverite na računu ili na sajtu EPS-a.

8 načina da račun ostane pod kontrolom

  1. Proverite u kojoj ste zoni. Na računu piše koliko ste kWh potrošili i u kojoj zoni.
  2. Pratite brojilo jednom nedeljno. Pomnožite dnevnu potrošnju sa 30 i odmah znate gde ćete završiti mesec.
  3. Velike potrošače uključujte u nižoj tarifi. Veš mašina, mašina za sudove i bojler mogu da rade noću, uz tajmer.
  4. Grejte prostoriju u kojoj boravite i zatvorite vrata ostalih soba.
  5. Ako imate klimu, grejte se klimom umesto grejalicom.
  6. Ne pregrevajte. Svaki stepen manje na termostatu primetno smanjuje potrošnju.
  7. Zaptijte prozore i vrata i noću navucite zavese.
  8. Ne sušite veš na grejalici. Troši struju i povećava vlagu u stanu, a o tome zašto vlaga pravi probleme pisali smo u tekstu Zašto se prozori orošavaju čim zahladni.

Česta pitanja

Da li uljani radijator troši manje od grejalice?
Ne. Uređaji iste snage troše istu količinu struje. Uljani radijator samo duže zadržava toplotu posle isključivanja.

Da li je isplativije grejati se klimom?
Uglavnom jeste, ako je u pitanju inverter klima, jer za istu toplotu troši manje struje od grejalice.

Kako da znam koliko trošim pre nego što stigne račun?
Zapišite stanje na brojilu, pa ga proverite posle sedam dana. Razliku podelite sa sedam i pomnožite sa 30.

Krećete na put? Pogledajte i kada su zimske gume obavezne i kolika je kazna.

Sviđa ti se? Podeli sa prijateljima!